Author Archives: philippe.morlhon@mouvement-up.fr

6 – KAKO PREPOZNATI LAŽIRANU FOTOGRAFIJU?

KLJUČNI POJMOVI

 

Kao u metodi provere informacija, prepoznavanje lažirane slike zahteva da se postave prava pitanja.

 

1. Pažljivo posmatranje slike: neke manipulacije ili lažiranja fotografije se lako uoče. Ako malo bolje pogledamo, određeni elementi na slici nam mogu dati važne informacije o kontekstu, datumu, mestu i sl.

 

2. Proveriti vebsajt na kojem smo videli sliku. Ako je u pitanju društvena mreža, proveriti nalog koji je podelio/objavio sliku.

 

3. Proveriti identitet autora ili emitera slike (Novinar? Stručnjak za datu temu?). Zapitajte se šta mu je cilj, da nas informiše ili da manipuliše nama?

 

4. Istražiti sliku (preko Google Image) kako bismo došli do porekla informacije. Gde je prvo objavljena? Na internetu se slike često dele, objavljuju ali i deformišu, izvlače iz konteksta ili tumače. Zato je važno otkriti odakle dolazi informacija. Pogledajte i datum objavljivanja slike. U današnje vreme, informacija brzo stari ili je već demantovana/proveravana.

 

 

KONKRETAN PRIMER

 

image1.png

Ako je verovati ovoj fotografiji napravljenoj u gradu Aleksincu u Srbiji i postavljenoj na Facebook grupu „Udruženi građani Srbije“, drveće je posečeno zbog 5G mreže. Ova fotografija se pojavila i na drugim grupama u Srbiji, poput Facebook grupe „STOP 5G mreži u Srbiji“.

 

Ova „informacija“ je sasvim netačna. Prema sajtu Raskrinkavanje.rs, koji je proverio ovu lažnu vest, drveće sa slike nije uništeno zbog 5G mreže. Ova fotografija je u stvari napravljena prilikom opštinskog renoviranja u Aleksincu.

7 – ŠTA JE TEORIJA ZAVERE?

KLJUČNI POJMOVI


To je strukturisani skup pretpostavki i argumenata kojima se manipuliše u cilju podrške nekoj priči, ideologiji ili diskursu kako bi izgledao skladno i logično. Ovakav diskurs pokušava da dokaže postojanje male grupe moćnika koji u tajnosti planiraju nezakonite i pogubne radnje čime utiču na tok događaja.

 

Teorija zavere tvrdi da je njen cilj razotkrivanje neke „istine“ i rešavanje neke „misterije“. U stvari se najčešće radi o obliku osporavanja zvaničnog diskursa i „sistema“, o kontradiktornom diskursu nepoverenja. Ove teorije usvajaju jedinstvenu i prostu viziju stvari (Dobro protiv Zla) u kojoj se zaboravlja složenost sveta.

 


Teorije zavere se obično pojavljuju nakon važnih i traumatičnih događaja (napadi, nesreće, ratovi, epidemije, ekonomske krize) kako bi im dale prosto i zadovoljavajuće objašnjenje.

 


KONKRETAN SLUČAJ


Primer teorije zavere: raspad Jugoslavije

 

Na Balkanu kruže najrazličitije glasine kojima se objašnjava raspad Jugoslavije 1991. U mnogim zemljama je vrlo rasprostranjen mit prema kojem je raspad nastao zbog mešanja i volje stranih sila. Neki navode da je CIA nastavila borbu protiv socijalističkih režima na Balkanu nakon pada Berlinskog zida 1989. Druge teorije optužuju Nemačku ili Vatikan, koji su se navodno urotili sa katoličkom Hrvatskom iz raznih razloga. U ovom slučaju, teorija zavere omogućava:

  • Da se objašnjenje događaja pojednostavi, postane razumljivo i prihvatljivo svima.
  • Da se sopstvena strana prikaže kao žrtva svetskih i regionalnih događanja i time stvori osećaj nepravde i bunta.
  • Da se za važne političke događaje pronađe spoljni uzrok i tako se oslobodi svake vrste odgovornosti.

 

U stvari, istoričari tvrde da se, kao i u svim istorijskim događajima ovih razmera, radi o mešavini brojnih uzroka, od kojih je većina unutrašnja: ekonomska kriza koja je pogodila zemlju od naftnog udara 1979, zaoštravanje rivaliteta između republika i sl.

8 – KAKO SE GOVOR MRŽNJE ŠIRI U MEDIJIMA?

KLJUČNI POJMOVI

 

Govorom mržnje nazivamo izražavanje mržnje u formi rečenice, teksta, zvuka, slike ili video snimka kojim se iznosi odbacivanje, mržnja ili strah od drugog, a koje povređuje ciljane osobe i podstiče razvijanje osećanja mržnje.

 

Kada je ovakav govor javan, on može podstaći svedoke da osete mržnju prema jednima ili drugima, da biraju stranu, i ponekad, da ponovo izražavaju mržnju sličnog nivoa ili pojačanog efektom grupe. U tom slučaju govorimo o podsticanju mržnje.

 

Govor mržnje na internetu najčešće stigmatizuje poreklo, boju kože, pol, seksualnu orijentaciju, versku pripadnost ili pogled na svet neke manjine, kako bi ona postala predmet neprijateljstva i diskriminacije. Internet i društvene mreže doprinose masovnom širenju govora mržnje jer ne postoji direktna konfrontacija (virtuelno). Pored toga, sadržaji sa mržnjom na internetu privlače više pažnje i više se dele.

 

Zasnovani na predrasudama, strahu i pogrešnim uverenjima, ovi sadržaji, zajedno sa odsustvom kritičkog mišljenja, vode sve nasilnijem govoru i ističu postojanje zajednice koja je žrtveni jarac, odgovorne i krive, hraneći na taj način zabune i osećaj paranoje. Lažne informacije koje kruže na društvenim mrežama učestvuju u širenju govora nasilja i mržnje.

 

 

KONKRETAN SLUČAJ


Skoro svi mediji Bosne i Hercegovine su 2019. godine preuzeli glasinu koja je kružila po društvenim mrežama: „Migranti su napali maloletnika u blizini železničke stanice u Sarajevu“. Međutim, istraga sarajevske policije je pokazala da je ta glasina rezultat zlonamernog manipulisanja informacijama u cilju raspirivanje mržnje prema migrantima prisutnim u zemlji. Ljudi, uključujući i oca žrtve, su pričali da su napad počinili migranti, iako to nikako nisu mogli da znaju. Tako je nastala glasina.

Ovaj govor mržnje i širenje laži se prvo pojavio na jednom od najposećenijih sajtova u zemlji, Klix.ba, koji je objavio informaciju o navodnom napadu migranata na sedamnaestogodišnjaka u Sarajevu. Objava je ilustrovana fotografijom koja je prikazivala napad na neku osobu u mračnom prolazu. Nakon istrage, policija je utvrdila ne samo da migranti nisu počinioci, nego i da se napad nije desio pored železničke stanice, kako je sajt naveo.

 

Ovakva stigmatizacija migranata lažnim vestima je česta na Balkanu i može se naći kako u novinama tako i na društvenim mrežama.

9 – ŠTA JE PROVERAVANJE ČINJENICA?

KLJUČNI POJMOVI


Proveravanje činjenica
(fact-checking) je tehnika kojom se u realnom vremenu ili veoma brzo proveravaju činjenice i tačnost brojki i informacija koje u medijima predstavljaju političke i javne ličnosti i stručnjaci.

 

Proveravanje činjenica omogućava da procenimo nivo objektivnosti medija u obradi informacije. To je poslednjih godina veoma raširena praksa u borbi protiv širenja lažnih vesti.

 

Proveravanje činjenica je neophodno za digitalne tehnologije i društvene mreže iz dva razloga: prvo, manipulacija slikom ili informacijom postaje sve lakša, a drugo, postaje sve lakša i njihova široka distribucija na društvenim mrežama (npr. svakog minuta se postavi 350 000 tvitova).

 

Iako je proveravanje činjenica dobar alat za razlikovanje laži od istine, nije nemoguće da se novinari koji proveravaju informacije prevare ili da ne mogu da provere neke informacije. Zato je potrebno zadržati opreznost i kritičko mišljenje kako bismo znali kada da se oslonimo na brzu proveru činjenica a kada neko pitanje treba da bude obrađeno sa određenim otklonom.

 

 

KONKRETAN PRIMER


U većini zemalja sveta, neki mediji ili organi su specijalizovani za proveravanje činjenica, ponekad i u posebnim oblastima (međunarodna politika, nauka, zaštita okoline, itd.). U balkanskoj regiji postoji više organizacija za proveravanje činjenica:

Bosna i Herzegovina : Raskrinkavanje.ba

Crna Gora : Raskrinkavanje.me

Severna Makedonija : Metamorphosis Foundation

Srbija : Istinomer

Albanija : https://faktoje.al/

 

Neke organizacije su pojačale svoje istrage i saradnju zbog talasa lažnih vesti koji nas je zapljusnuo tokom pandemije Kovid-19. Na primer, Facebook je pokrenuo program za “proveru činjenica i borbu protiv dezinformacija” koji uključuje 70 organizacija za proveravanje činjenica u svetu. Facebook će smeštati na dno spiska aktuelnosti članke koji su identifikovani kao lažni. Ova tehnika smanjuje budući broj otvaranja lažnih vesti u proseku za više od 80 %.

SESIJA 5 – INTERNET GRAĐANSTVO

POTREBNE VEŠTINE

 

  • Mogu da definišem teoriju zavere
  • Mogu da prepoznam građanski medij
  • Znam kako se treba boriti protiv konspiracionizma

 

 

EVALUACIONI UPITNIK ZA POLAZNIKE

 

P1: U čemu je razlika između građanskog i tradicionalnog medija?

  • A: u temama kojima se bave
  • B: u prisustvu profesionalnih novinara
  • C: u načinima širenja informacija
  • D: u upotrebi humora

 

P2: Koja se od ovih definicija ne odnosi na teoriju zavere?

  • A: priča koja prikazuje grupe ljudi koje deluju iz senke
  • B: teorijski diskurs koji deluje skladno i „logično“
  • C: istorijski i naučni pristup zasnovan na proverenim informacijama
  • D: strukturisana mešavina pretpostavki i manipulisane argumentacije

 

P3: Govor mržnje može biti podstaknut:

  • A: netačnim informacijama
  • B: predrasudama i stereotipima
  • C: obrazovanjem
  • D: strahom i odbacivanjem drugoga

 

P4: U kojem obliku postoje građanski mediji ?

  • A: TV kanali
  • B: blogovi
  • C: novine
  • D: grupe na Facebook-u/Twitter-u

 

P5: Koje su posledice teorija zavere?

  • A: iz njih se rađa govor mržnje
  • B: zatvaraju ljude u logiku nepoverenja i lažnih ubeđenja
  • C: privlače pristalice nedokazanih teorija
  • D: razotkrivaju istinu

 

P6: Kako se efikasno boriti protiv teorija zavere?

  • A: regulacijom i ograničavanjem sadržaja sa mržnjom i lažnim vestima
  • B: zabranom društvenih mreža
  • C: ruganjem pristalicama teorija zavere
  • D: razvijanjem kritičkog duha građana

 

P7: Šta je digitalno građanstvo?

  • A: pripadnost nekoj virtuelnoj državi
  • B: način ponašanja i interakcije korisnika interneta
  • C: dokazivanje blagonaklonost i poštovanje dobrih praksi na internetu
  • D: onlajn lična karta

 

 

REŠENJA ZA UPITNIK

 

  • P1: A B C
  • P2: C
  • P3: A B D
  • P4: B D
  • P5: A B C
  • P6: A D
  • P7: B C

SESIJA 4 – PREPOZNAVANJE RAZLIČITIH MEDIJA

POTREBNE VEŠTINE

 

  • Mogu da identifikujem različite formate informacija
  • Znam kakva je uloga slike u širenju lažnih vesti
  • Znam da definišem mit

 

 

EVALUACIONI UPITNIK ZA POLAZNIKE

 

P1: Koja je kompanija kupila YouTube 2006. godine?

  • A: Microsoft
  • B: Coca Cola
  • C: Ebay
  • D: Google

 

P2: Koja od ovih tehnika nije manipulisanje slikom/video snimkom?

  • A: lažiranje fotografije ili fotomontaža
  • B: lažno svedočenje
  • C: dekontekstualizacija
  • D: „Deepfake

 

P3: Kakve sadržaje najčešće nalazimo na Youtube-u?

  • A: informacije koje su proverili novinari
  • B: zabavne video snimke
  • C: autorske filmove
  • D: direktno emitovanje TV kanala

 

P4: Koliko se sati dnevno u proseku provodi pred ekranom (u svetu)?

  • A: 1 sat i 38 minuta
  • B: 3 sata i 26 minuta
  • C: 6 sati i 42 minuta
  • D: 9 sati i 14 minuta

 

P5: Film se može smatrati:

  • A: posebnim medijem
  • B: sredstvom umetničkog izražavanja
  • C: društvenom mrežom
  • D: kanalom za informisanje javnosti

 

P6: Zašto se slika toliko koristi u lažnim vestima?

  • A: zato što se lako deli
  • B: zbog simboličke moći
  • C: to je jedino sredstvo za kreiranje lažnih vesti
  • D: slikom je lako manipulisati

 

P7: Šta je mit?

  • A : glasina koja kruži odavno
  • B: pouzdana i proverena istorijska činjenica
  • C: imaginarna konstrukcija koja ima političku i društvenu funkciju
  • D: naučni i racionalni diskurs

 

 

REŠENJA ZA UPITNIK

  • P1: D
  • P2: B
  • P3: B D
  • P4: B
  • P5: C
  • P6: A B D
  • P7: C

SESIJA 3 – INFORMACIJA I DEZINFORMACIJA

POTREBNE VEŠTINE

 

  • Sposoban/a sam za kritičko razmišljanje
  • Razumem novinarski pristup koji se sastoji u proveravanju informacija
  • Razumem važnost provere svojih izvora
  • Razumem pojam lažnih vesti i važnost medijske pismenosti
  • Mogu da prepoznam zamke dezinformisanja
  • Poznajem različite etape proveravanja činjenica

 

 

EVALUACIONI UPITNIK ZA POLAZNIKE

 

P1: Kritički razmišljati znači:

  • A: Kritikovati novinare koji ne poštuju etička pravila profesije
  • B: Ne verovati informacijama koje šire tradicionalni mediji
  • C: Ne verovati informacijama koje kruže po internetu i društvenim mrežama
  • D: Biti sposoban za samostalno, racionalno i savesno razmišljanje o nekoj informaciji imajući u vidu namere autora

 

P2: Korisne radnje u odnosu na informaciju su:

  • A: Proveriti izvore, odvojiti prave činjenice od interpretacije događaja, uporediti tumačenja i rangirati ih dajući prednost onima koje se oslanjaju na iskustvo i istraživanje radije nego na pretpostavke i verovanja.
  • B: Proveriti izvore, analizirati tumačenja, tražiti od nekog drugog da ih rangira, truditi se da saznate ko se krije iza te informacije, dati prednost tumačenjima koja se oslanjaju na pretpostavke i verovanja.
  • C: Proveriti izvore, pree potvrde neke pretpostavke obavestiti se o autoru/ki, broju članaka koje je napisao/la, broju korisnika koji ga/je prate na mrežama.
  • D : Posumnjati u tačnost i namere autora čak iako se oslanja na iskustvo i istraživanje.

 

P3: Za potvrdu izvora dovoljno je:

  • A: Uveriti se da ne dolazi sa društvenih mreža
  • B: Poznavati autora informacije i verovati mu
  • C: Pronaći odakle dolazi informacija, proveriti da je autor osoba ili struktura stručna za datu temu, a zatim je ukrstiti
  • D: Proveriti da li je informacija objavljena u tradicionalnim medijima

 

P4: Pojam lažnih vesti ili fake news opisuje informacije:

  • A: koje nisu u skladu sa opštim uverenjima građana i predstavljaju problem u javnoj debati
  • B: koje su fabrikovane, lažirane ili iskrivljene i koje pojedinci namerno šire u cilju manipulisanja građanima
  • C: koje su istinite ali se ne mogu proveriti
  • D: koje se prebrzo šire među internet korisnicima

 

P5: Za otkrivanje dezinformacija potrebno je:

  • A: Pustiti sve vrste informacija da kruže kako bi najmlađi izoštrili svoj kritički duh
  • B: Pozvati platforme i internet gigante na odgovornost
  • C: Ograničiti slobodu izražavanja na internetu i rad novinara
  • D: Pripremiti stanovništvo za sve češće suočavanje sa lažnim vestima nudeći obuke o medijskoj pismenosti

 

P6: Iako se mediji bore protiv kruženja lažnih informacija proveravanjem činjenica, moramo ostati oprezni jer:

  • A: Neka pitanja se ne mogu rešiti običnim proveravanjem činjenica, poput pitanja politike, stavova ili morala
  • B: Kroz tu praksu, mediji mogu širiti druge lažne vesti
  • C Novinari ne mogu da provere sve informacije
  • D: Medije uvek pokreću finansijski ciljevi a to utiče na njihove stavove

 

REŠENJA ZA UPITNI

 

  • P1: D
  • P2: A
  • P3: C
  • P4: B
  • P5: B, D
  • P6: A

SESIJA 2 – NOVI MEDIJI

POTREBNE VEŠTINE

 

  • Mogu da razlikujem tradicionalne od novih medija
  • Razumem kako društveni mediji menjaju medijsku scenu
  • Shvatam rizike i mogućnosti „građanskog novinarstva“ i upotrebe interneta kod mladih
  • Svestan/svesna sam uticaja algoritama na internet surfovanje
  • Razumem kako funkcionišu „filter mehuri“ i znam kako im se suprotstavim

 

 

EVALUACIONI UPITNIK ZA POLAZNIKE

 

P1: U tradicionalne medije spadaju:

  • A: Facebook, Instagram, TikTok
  • B: Televizija
  • C: Twitter
  • D: Radio

 

P2: Društvene mreže se razlikuju od tradicionalnih medija po:

  • A: Logici saradnje koja ih određuje
  • B: Ozbiljnosti i profesionalizmu svojih korisnika
  • C: Interaktivnom funkcionisanju
  • D: Sposobnosti da podele kvalitetnu informaciju sa najvećim brojem ljudi

 

P3: Pojam „građansko novinarstvo“ se odnosi na:

  • A: Praksu koja svakog korisnika društvenih medija čini potencijalnim kreatorom informacije
  • B: Odgovornost koju pokazuju korisnici društvenih mreža u svim okolnostima
  • C: Važnost obuke novinara o pojmu slobode izražavanja i štampe
  • D: Novinarsku obuku koju dobija svaki korisnik društvenih mreža

 

P4: Internet giganti koriste algoritme:

  • A: da svakom korisniku ponude najbolje prilagođene sadržaje
  • B: da obračunaju broj klikova, lajkova i kupovina korisnika
  • C: da provere informacije koje kruže društvenim mrežama
  • D: da sa komercijalnim ciljem utiču na ponašanje korisnika

 

P5: Kada se korisnik nađe u filter mehuru, to znači:

  • A: da ima pristup velikom broju filtera za poboljšanje svojih slika i video snimaka
  • B: da konsultuje samo vebsajtove sa lažnim vestima
  • C: da ima pristup samo jednoj vrsti informacija zbog algoritama koje primenjuju internet giganti
  • D: da provodi previše vremena na internetu

 

P6: Prvobitno obećanje interneta je bilo:

  • A: da ponudi korisnicima pristup personalizovanim sadržajima
  • B: da podstakne emancipaciju i slobodu korisnika
  • C: da korisnicima učini dostupnim nove proizvode preko reklama
  • D: da izoluje korisnike i testira njihovo kritičko mišljenje

 

 

REŠENJA ZA UPITNIK

 

  • P1: B, D
  • P2: A, C
  • P3: D
  • P4: A
  • P5: C
  • P6: B

SESIJA 1 – FUNKCIJE I SREDSTVA INFORMISANJA

POTREBNE VEŠTINE

 

  • Znam šta je informacija i šta je medij
  • Mogu da navedem najvažnije medije u svojoj zemlji
  • Poznajem tok informacije
  • Vladam pojmovima „slobode izražavanja“ i „slobode štampe“ i poznajem njihovu ulogu u demokratskom društvu
  • Poznajem najvažnije etičke principe u novinarstvu
  • Razumem ulogu novinara u demokratskom društvu

 

 


EVALUACIONI UPITNIK ZA POLAZNIKE

 

P1: Kada su se pojavili internet i novi mediji?

  • A: sedamdesetih godina XX veka
  • B: osamdesetih godina XX veka
  • C: devedesetih godina XX veka
  • D: u prvoj deceniji XXI veka

 

P2: U demokratskim društvima, mediji predstavljaju:

  • A: Propagandno sredstvo za manipulisanje masama
  • B: Protivtežu vlastima
  • C: Sredstvo za razvoj razmene mišljenja među građanima
  • D: Nosioce obaveštenja o političkim programima u izbornom periodu

 

P3: Na osnovu kojih kriterijuma se informacija može novinarski proceniti?

  • A: Opisani događaj ne sme biti stariji od nedelju dana
  • B: O opisanom događaju moraju izvestiti najmanje četiri medija
  • C: Opisani događaj mora biti proveren i proverljiv
  • D: Opisani događaj ne mora biti od javnog značaja

 

P4: Pravo na slobodu izražavanja daje novinarima pravo da:

  • A: Slobodno izraze svoje mišljenje
  • B: Istražuju o političkim čelnicima
  • C: Objavljuju informacije na društvenim mrežama
  • D: Objavljuju sadržaje kojima se podstiče diskriminacija neke grupe na verskoj osnovi

 

P5: Među etičkim pravilima koje novinari treba da poštuju nalazi se i:

  • A: Pravo na izmenu nekih dokumenata ili zloupotrebu slika kako bi se poslala neka poruka
  • B: Obaveza da se pokaže kritički duh, tačnost i integritet
  • C: Pravo da rade u javnom servisu, instituciji ili privatnoj kompaniji
  • D: Pravo da isprave svaku objavljenu informaciju koja se pokaže netačnom.

 

P6: Nevladina organizacija koja pravi godišnje rangiranje slobode štampe u svetu je:

  • A: UNESKO
  • B: Crveni krst
  • C: Reporteri bez granica
  • D: Lekari bez granica

 

 

REŠENJA ZA UPITNIK

 

  • P1: B
  • P2: B, C, D
  • P3: C
  • P4: A, B, C
  • P5: B, D
  • P6: C

DOKUMENT 17 (DODATAK) – VODIČ KROZ MADMAGZ APLIKACIJU

PEDAGOŠKI CILJEVI

 

Cilj 1: Predavač ume da pomogne mladima u kreiranju onlajn novina

Cilj 2: Predavač je razumeo funkcionisanje i specifičnosti Madmagz aplikacije

Cilj 3: Predavač ume da usmeri učenike u kreiranju novina podstičući saradnju putem deljenja linkova i podelom uloga u zavisnosti od hijerarhije sajta (glavni i odgovorni urednik, urednici, redaktori)

 

 

NAPRAVITI VEB MAGAZIN POMOĆU MADMAGZ-A

 

1 – Prijaviti se (putem Facebook-a, Google-a ili direktno preko Madmagz naloga)

2 – Izabrati maketu koja najviše odgovara vašem uredničkom projektu; Da biste izabrali najbolju maketu, pregledajte prvo predložene modele

3 – Naznačite naslov, broj i temu vašeg magazina

4 – Ukoliko želite da magazin napravite timski, dodelite ulogu svakom saradniku na projektu. Postoji više uloga, sa manjim ili većim ovlašćenjima: „glavni i odgovorni urednik“, „urednik“, „redaktor“.

5 – Dodajte stranice magazina (najmanje 4 stranice); Tokom ove faze, izaberite rubrike stranica u zavisnosti od uredničkog plana vašeg projekta (naslovnica, sadržaj, uvodna reč, članci)

6 – Umetnite različite tipove sadržaja u odgovarajuće stranice (tekstovi, linkovi, slike, video snimci, podkasti)

7 – Objavite magazin (nepovratna radnja); Moguće je pregledati magazin na internetu ili ga skinuti u pdf formatu pre validacije konačne verzije.

8. Podelite novine putem veb linka, mejlom ili na društvenim mrežama!

 

 

FORMATIRANJE I UMETANJE SADRŽAJA

Za formatiranje magazina, kliknite na rubrike koje se nalaze levo na ekranu i sadrže različite kategorije stranica (naslovnica, sadržaj, uvodna reč, članak…). Svaka od ovih kategorija vam nudi širok izbor opcija za formatiranje.

 

Na vama je da odlučite koje formatiranje želite da iskoristite i koje je najprilagođenije vašem sadržaju!

 

Za odabir dizajna, dovoljno je obeležiti jedan od ponuđenih i potvrditi. Tokom čitavog kreiranja magazina, moći ćete da dodajete ili brišete stranice zahvaljujući kartici „pregled celine“ predstavljenoj isprekidanim kvadratom, putem koje možete pogledati sve stranice magazina. Zatim treba pritisnuti taster + ili – da dodate ili obrišete stranicu.

 

Da izmenite stranicu, kliknite na karticu predstavljenu stranicom i olovkom. Kartice u obliku strelice vam omogućavaju da promenite redosled stranica.

 

Da uredite stranicu, kliknite na karticu predstavljenu stranicom i olovkom. Tako možete da podesite različite elemente vaše stranice: naslov, tekst ili fotografije, na primer.

 

Kliknite na deo koji želite da izmenite (naslov ili tekst) i iznad stranice će se pojaviti alatke za izmenjivanje (podebljati, staviti u kurziv, podvući, poravnati…). Pregled možete prilagoditi i približavanjem ili udaljavanjem stranice.

 

Imajte na umu da se površine za tekst ne mogu proširiti. Ne treba dakle umetati previše teksta ukoliko ne želite da bude isečen.

 

Da izmenite/dodate neku fotografiju, kliknite na nju. Imate dve opcije: možete da izaberete sliku sa vašeg kompjutera ili da unesete sliku sa interneta (kopiranjem i lepljenjem internet linka fotografije u okvir levo) i potvrdite.

 

Kada dodate fotografiju, možete da joj izmenite okvir. Piktogrami ispod slike vam pokazuju da li je kvalitet slike dovoljan za objavljivanje na internetu i/ili u štampanom izdanju. Da rezultat bude što bolji, radije birajte kvalitetne i dovoljno velike slike. Ako želite, možete da dodate drugu sliku boljeg kvaliteta klikom na „promeniti sliku“ i potvrdom.

 

 

GRUPNI RAD: TEORIJA

Upoznajmo se zajedno sa funkcionisanjem opcije koju naši korisnici veoma cene: grupnim radom. Kreiranje školskih novina putem Madmagz-a vam zaista omogućava da na njemu radite u grupi. Tako će svako imati svoju ulogu koja podrazumeva različite odgovornosti.

 

Glavni i odgovorni urednik:

  • Zadužen je za kreiranje magazina sa svog naloga
  • Jedini može da objavi magazin
  • Može da pozove urednike i redaktore ali i da obriše saradnike. Pažnja: ako obriše urednika, time se automatski brišu njemu podređeni redaktori i njihove stranice!
  • Može da dodaje stranice, da ih menja ali i da menja ili briše stranice svojih saradnika.

Najzad, slanjem posebnih linkova za saradnju može da pozove druge osobe da sarađuju na njegovom magazinu, to jest dve kategorije saradnika na dva različita nivoa: urednike i obične redaktore.

 

Urednik:

  • Može da kreira stranice
  • Može da pozove saradnike (redaktore)
  • Može da menja i briše stranice svojih saradnika
  • Može da šalje svoje i stranice saradnika glavnom i odgovornom uredniku da ih on ubaci, ili ne, u magazin.

 

Redaktor:

  • Mogu da ga pozovu urednik ili glavni i odgovorni urednik
  • Može da dodaje i menja stranice i da ih šalje uredniku ili glavnom i odgovornom uredniku ako ga je potonji dodao.

 

U pitanju je dakle hijerarhijska struktura.

Na isti način redaktori šalju stranice urednicima koji ih šalju na validaciju glavnom i odgovornom uredniku. Ako urednik nije zadovoljan, može da ih vrati redaktoru. Ako je glavni i odgovori urednik direktno poslao link za saradnju redaktoru, on može direktno i da mu ih vrati.

 

Kada je glavni i odgovorni urednik zadovoljan i kada je proverio i validirao sve stranice, može da ih doda u magazin.

 

 

GRUPNI RAD U PRAKSI

U ovih nekoliko minuta objašnjenja i pokazivanja, možete da podelite uloge redaktora i urednika saradnicima magazina. Kao što smo već rekli, saradnici mogu da imaju različite uloge i funkcije: glavni i odgovorni urednik, urednik ili redaktor.

 

Glavni i odgovorni urednik može da pozove neograničen broj saradnika u magazin. Oni mogu da kreiraju svoje stranice i da ih pošalju drugim saradnicima.

 

Da pozovete saradnike, možete sa njima podeliti jedan od linkova za saradnju koji ste primili na početku kreiranja magazina. Dovoljno je da kliknete na karticu „Pozivam saradnike“.

 

(Saradnike možete da pozovete i tokom uređivanja, zahvaljujući piktogramu koji se nalazi u pregledu celine magazina, ali ćemo se na to vratiti kasnije).

 

Pravila grupnog rada:

  • Saradnici koje pozovete će imati pristup sopstvenom prostoru da kreiraju stranice koje će moći da pošalju na proveru i koje ćete moći da im vratite za izmene
  • Kada se prikupe sve stranice, glavni i odgovorni urednik može da objavi magazin
  • Takođe se može napraviti posrednička uloga, urednik, a samim tim i pod-timovi.

 

U ovom slučaju, vi ste vlasnik. Kliknite na karticu „Razumeo sam“ i biće vam predloženo da upravljate saradnicima.

 

Na ovoj stranici, možete da:

  • pošaljete link za saradnju uredniku ili redaktoru tako što ćete im kopirati i poslati prikazane linkove
  • Kada već imate saradnike, možete da im pošaljete stranice ili da obrišete saradnika klikom na ikonu sa strelicom i korpom.

 

Stavimo se na trenutak u poziciju urednika koji prima link. On treba da unese ime i da klikne na „sarađivati“.

 

U svom prostoru, urednik:

  • nema pristup magazinu u celosti
  • Može da kreira stranicu po maketi koju je izradio glavni i odgovorni urednik i da mu je pošalje
  • Kada se stranica pošalje glavnom i odgovornom uredniku, nestaje sa interfejsa na koji se konektuje urednik.

 

Kao glavni i odgovorni urednik, primate stranice i možete da ih konsultujete, izmenite, obrišete ili da ih vratite ukoliko su potrebne izmene.

 

Za vraćanje, dovoljno je obeležiti stranicu i kliknuti na dugme za vraćanje stranice. Kada se vrati uredniku, stranica se više ne pojavljuje u prostoru glavnog i odgovornog urednika nego u prostoru urednika koji tada može da je izmeni i da je ponovo pošalje.

 

Za upravljanje spiskom saradnika, treba kliknuti na ikonu koja predstavlja tri osobe.

 

Urednik takođe može da pozove saradnike i da njima upravlja klikom na ikonu koja se nalazi u donjem levom delu interfejsa (iznad dugmeta za pauzu). Jedina razlika je u tome što urednik može da šalje linkove za saradnju redaktorima.

 

Redaktor će stići na početnu stranicu gde će mu biti zatraženo ime, nakon čega će imati pristup svom prostoru i moći da kreira stranice kao što je prethodno objašnjeno. Te stranice zatim treba da pošalje na validaciju ili ispravke direktno osobi koja ga je pozvala.

 

Kad primi, proveri, ispravi i validira sve stranice, glavni i odgovorni urednik može da objavi magazin.

 

 

OBJAVLJIVANJE MAGAZINA

Konačno je došao trenutak za objavljivanje vašeg magazina!

 

Kada je magazin završen, možete da ga objavite, ali pre toga, treba izvršiti određene provere:

  • možete da pristupite probnom pregledu veb verzije vašeg magazina (ikona sa okom)
  • ili da skinete pregled vašeg magazina u pdf formatu u visokoj definiciji (ikona sa listićima)
  • tada možete da proverite položaj teksta i slika, kao i kvalitet slika.

 

Pažnja:

  • Ukupan broj stranica mora da bude deljiv sa 4 i morate imati najmanje 4 stranice. Ako ne poštujete ova dva pravila, nećete moći da objavite magazin.
  • Objavljivanje magazina je nepovratno.

Za objavljivanje magazina, kliknite na „objaviti“.

 

Pre objavljivanja vašeg magazina, možete da promenite:

  • naslov
  • broj

 

Ostaje vam samo da kliknete na „objaviti“.

 

Čestitamo, upravo ste napravili vaš prvi Madmagz magazin!

 

Načini objavljivanja:

 

Premijum magazin:

  • Ovaj način distribucije vam omoćuje da magazin podelite sa prijateljima mejlom putem linka, ali i na Facebook-u, Twitter-u i da ga uključite u vaš sajt ili blog, zahvaljujući integracionom kodu koji se menja u zavisnosti od formatiranja koje odaberete i veličine vašeg magazina u pikselima.
  • Kada objavite magazin, možete da mu dodate interaktivne elemente: linkove, video snimke, zvuk, gifove, da upravljate podešavanjima vezanim za privatnost i da proverite koliko je puta konsultovan!

 

PDF:

  • Ovaj PDF je idealan za čitanje na ekranu ali osrednjeg kvaliteta kada se odštampa. PDF-u se može pristupiti odmah nakon kupovine klikom na „skinuti“.

 

PDF za štampu:

  • Ovaj način distribucije se preporučuje ako želite da odštampate magazin sopstvenim sredstvima. Možete da izaberete jednu od dve vrste štampe: kućnu (na vašem štampaču) ili profesionalnu, u štampariji (za bolji rezultat).

 

 

INSPIRACIJA I PRIMERI UPOTREBE

Bližimo se kraju! Predlažemo vam da posetite blog Magmagz Edu gde se nalaze brojni primeri upotrebe koji mogu da vam posluže kao inspiracija za kreiranje školskih novina.

 

Tamo možete naći magazine koje su odeljenjski ili grupno napravili osnovnoškolci, srednjoškolci, učenici u okviru određenih projekata u svojim obrazovnim ustanovama.

 

Možete i da prijavite vaš projekat i da pogledate edukativne akcije koje je napravio Madmagz.

 

Primer upotrebe: Jedno odeljenje sedmog razreda je na zabavan način prepričalo istoriju „Jadnika“ putem interaktivnog i kolaborativnog magazina, kroz temu romana i život autora, Viktora Igoa. Učenici su dodali i zvuk, video snimke (kada ubacite video snimke u magazin, mogu da se gledaju u formatu čitača elektronskih knjiga). Takođe su ubacili link prema sajtu svoje škole.

 

 

ZA DALJE ISTRAŽIVANJE

 

https://madmagz.com/ sajt Madmagz

https://madmagz.com/faq Frequently asked questions