KLJUČNI POJMOVI

Govorom mržnje nazivamo izražavanje mržnje u formi rečenice, teksta, zvuka, slike ili video snimka kojim se iznosi odbacivanje, mržnja ili strah od drugog, a koje povređuje ciljane osobe i podstiče razvijanje osećanja mržnje.

Kada je ovakav govor javan, on može podstaći svedoke da osete mržnju prema jednima ili drugima, da biraju stranu, i ponekad, da ponovo izražavaju mržnju sličnog nivoa ili pojačanog efektom grupe. U tom slučaju govorimo o podsticanju mržnje.

Govor mržnje na internetu najčešće stigmatizuje poreklo, boju kože, pol, seksualnu orijentaciju, versku pripadnost ili pogled na svet neke manjine, kako bi ona postala predmet neprijateljstva i diskriminacije. Internet i društvene mreže doprinose masovnom širenju govora mržnje jer ne postoji direktna konfrontacija (virtuelno). Pored toga, sadržaji sa mržnjom na internetu privlače više pažnje i više se dele.

Zasnovani na predrasudama, strahu i pogrešnim uverenjima, ovi sadržaji, zajedno sa odsustvom kritičkog mišljenja, vode sve nasilnijem govoru i ističu postojanje zajednice koja je žrtveni jarac, odgovorne i krive, hraneći na taj način zabune i osećaj paranoje. Lažne informacije koje kruže na društvenim mrežama učestvuju u širenju govora nasilja i mržnje.

KONKRETAN SLUČAJ

Skoro svi mediji Bosne i Hercegovine su 2019. godine preuzeli glasinu koja je kružila po društvenim mrežama: „Migranti su napali maloletnika u blizini železničke stanice u Sarajevu“. Međutim, istraga sarajevske policije je pokazala da je ta glasina rezultat zlonamernog manipulisanja informacijama u cilju raspirivanje mržnje prema migrantima prisutnim u zemlji. Ljudi, uključujući i oca žrtve, su pričali da su napad počinili migranti, iako to nikako nisu mogli da znaju. Tako je nastala glasina.

Ovaj govor mržnje i širenje laži se prvo pojavio na jednom od najposećenijih sajtova u zemlji, Klix.ba, koji je objavio informaciju o navodnom napadu migranata na sedamnaestogodišnjaka u Sarajevu. Objava je ilustrovana fotografijom koja je prikazivala napad na neku osobu u mračnom prolazu. Nakon istrage, policija je utvrdila ne samo da migranti nisu počinioci, nego i da se napad nije desio pored železničke stanice, kako je sajt naveo.

Ovakva stigmatizacija migranata lažnim vestima je česta na Balkanu i može se naći kako u novinama tako i na društvenim mrežama.